Deda i unuci

Nadine i Louis, bosanski njemci.

Nadine Isabelle (Nadin) je prva Miralemova unuka. Sa njom se deda kada je bio u posjeti u Hamburgu rado igrao drustvenih igara, crtao i pravio joj je papirne lampione. Deda Miki se uvijek  interesova za tehniku, radio , televizore i kompjutere, tu su se on i Nadin nasli na istim talasima. Nadin ga je odusevljavala svojim tehnickim znanjem i sposobnostima.  Zahvaljujuci njoj je i nastao ” MIRALEM KRUSKIC IN MEMORIAM”  Deda Miralem je bio moderan deda, pa je sa Nadin kojoj je sada 15 godina komunicirao preko Facebooka. Ona je sa zadovoljstvom i vrlo brzo naucila bosanski jezik  i cak razmislja da jedno vrijeme zivi u Sarajevu.

Louis Walter Mirat (Luis). Luis nosi tri imena, prvo ime je dobio po Louisu Amstrongu kojeg njegov tata Manfred obozava, drugo ime Walter po svom njemackom dedi koji je umro 1987 godine i trece  Mirat po dedi Miralemu . On  i deda su imali dvije iste ljubavi. Zivotinje i avione. Mazili su i igrali se sa cukama i macama. Divili su se avionima i znali su ih kroz durbin satima gledati i raspravljati koji je koji tip. Kada je Luisa hamburska majka pitala dali je naucio dobro bosanski jezik, Luis je odgovorijo da mu pored njegovog dede ne treba znanje bosanskog,” Ja sam dedu naucio njemacki”. Dedina ljubav je bila tako velika da je u poznim godinama naucio njemacki jezik. Luisu je sada 10 godina i “Nema problema” on je sve bolji u maternjem jeziku.

Deda Miralem je bio i skoro pred smrt veoma vitalan. Sa Nadin i Luisom se na ilidzanskim bazenima spustao niz tobogan, penjao se po planinama i uvijek je imao najvise snage. Na zalost daljina je cinila svoje. Susrti sa cerkom i unucima su bili kratki ali intenzivni, rastanci bolni i uvjek se cekao sljedeci raspust da “Mala raja iz Hamburga” dodu u posjetu. Ostao ih je zeljan.

Jedanest mjeseci nakon smrti Miralema Kruskica, njegov sin Emir i  supruga Vanja su dobili curicu Anju. Anja znaci na hebrejskom jeziku posebna, ona kojoj se divimo. Miralm bi joj se sigurno divio, on bi je obozavao, na zalost nije dozivjeo trenutak da je vidi. Tuzno za dedu da je nije docekao , tuzno za Anju da ga nije upoznala. Ali ko zna, mozda ce ona dedinim stopama, sa njegovim genima i postace  pjevacica. Glas ima! Kada place cuje se do Hamburga.

Anja nam je unjela mnogo radosti u zivot. Ona nam je olaksala tugu i pokazala nam svojim dolaskom u familiju da zivot ide dalje.

4 comments on “Deda i unuci

  1. Procitah sve o mom nekadasnjem,dragom komsiji MirALEMU,njegovoj supruzi Fatimi,deci i unucima. Divno je sve ovo napisano, sve je tako – i jos jace. Miralem Kruskic i njegova porodica su nama Jezdimirima (iz iste kuce) bili uzor u svemu.Krasne komsije, jos divnija deca Atija i Emir. Nisu bili nacionalisti, Miralem je bio internacionalni covek.Ali, ratne okolnosti su nas odvojile i vise od 20 godina nismo znali o njima nista.Sinula nam je ideja da ga potrazimo na Fejsu, i, gle, nema naseg dragog Miralema. Otisao je medju andjele,zajedno sa mojim suprugom Zivkom Jezdimirom. Bolna je istina da ih vise nema, ali, mora se ziveti.

  2. Svako od troje unuka lici upravo na Miralema. Neka su zici i zdravi, neka sa svojom bakicom nastave put i druzenje, kao sa dedom. Topli pozdrav na moju dragu Atiju,Emira i njihovbu dobru majcicu. Ja sam ocekivala da i se javite, ali…!?

  3. Draga teta Edinka, tako mi je drago sto ste mi se javili. Izvinite sto vam nisam odmah pisala. Sto vrijeme vise prolazi otkako nema moga voljenog tate sve mi je teze pa nisam dugo ni otvarala ovu stranicu ” Miralem Kruskic in memoriam”.

    Ja tako imam divna sjecanja na vas kao komsije i prijatelje. Sjecam se Gorana i njegove ljubavi prema muzici, Zlatana i njegovih uvijek pametnih i zanjimljivih prica. Na zalost ne vise medu nama dragog mi cika Zivka i njegove Alfe koja ga je vjerno vodila i odvodil do posla i vas i vase lijepe frizure.

    Kao sto znate ja zivim u Hamburgu imam divnog supruga i dvoje djece. Moja cerke Nadine je napunila u aprilu osamnaest godina. Krajem maja ce maturirati, a ona se bavi vec dvije godine glumom, pa ce najvjerovatnije i studirati glumu.
    Mom sinu Lousu je 12 godina, on ide u sesti razred voli sport, avione i lici na mog brata Emira.

    Mama zivi jos uvijek na Ilidzi u nasem starom stanu. Od kako tate nema nije joj lako. Ali je lijepo da se Emir ozenio i da ima tako slatku cerkicu Anju, njoj su dvije godine i mama je cuva, tako da joj ona osvjezava zivot. Sarajevo je jos uvijek lijepo , posebno Ilidza ali je zivot tamo jako tezak.

    Gdje ste vi? Kako su Goran i Zlatan?

    Pozdravite ih puno od mene.

    A vama zelim sve najljepse i mnogo pozdrava od moje mame koja se mnogo obradovala da ste nam se javili.

    P.S. Ja sam svakog ljeta po nekoliko sedmica u Sarajevu mozda cemo biti nekada u prilici da se sretnemo u starom komsiluku.

    Atica

  4. Draga moja zlatna Atice, kako sam se obradovala tvom pismu. Svijet je mali,dalek, a sjecanja od prije prokletog rata – uvijek svjeza.Moja draga Atice, stari se polako ali sigurno. Dok je Zivko bio ziv bila sam i zdrava, poslije njega, nista vise nije kao prije…Mi smo 1994 godine otisli svi u Kanadu. Goran je jos uvijek u Montrealu, ima svoju privatnu muzicku skolu,i u njoj je i direktor. Ozenjen je sa mojom divnom Sonjom, imaju djecu nju i Borisa od po 20 godina. Zlatan je ovde u Srbiji,kod Sombora. Radi u Domu zdravlja Sombor ali on i njegova supruga,imaju privatnu ordinaciju u kuci njegove punice, gdje i stanuju. Stomatolozi su oboje, s tim sto se Zlatan specijalizirao za stomatologa-hirurga. Imaju sina Igora. Ja sam se teskom mukom odlucila da se preudam, i evo me u Petrovardinu, opstina Novi Sad.Moj suprug se zove Nikola Popovic. Bila sam samo godinu dana bez Zivka i umalo nisam pobudalila od samoce. Samoca me i natjerala da se preudam. U Kanadi je lijepo kad si u porodici, a kada su djeca otisla svako na svoju stranu – ja ostadoh kao drvo bez grana. Mislila sam, dok sam bila mladja, da cu im uvijek biti pri ruci,kuvati,docekivati,pomagati – kao majka i kao drug. Ali, svako je otisao svojim putem. Nemam pravo da smetam mojoj djeci, koju neizmjerno volim. Sada znas,kada si majka, koliko roditelji vole svoju djecu.
    Draga moja Atice, drago mi je da si srecna.Nekada davno, citala sam sociologiju Zivku,koju je polagao na fakultetu u Beogradu.Sjecam se ovih rijeci:”Porodica je osnovna celija drustva”! Ali,bogami mi se cini da je i ovde i na Zapadu rijec porodica izgubila svoj smisao. Sve je danas drugacije,nego u moje doba.Nista ne mogu mijenjati, ali moram prihvatiti sve novine.
    Kada budes imala vremena,pisi mi,volim cuti o tebi. Ti si bila prelijepa djevojcica,nalik na tatu – sa plavim ocma, ako se ne varam. Djeca su ti krasna,mora da ti je i suprug lijep,kao ti! Eto toliko, zlato tvoje majcice Time, mnogo te voli i pozdravlja Edinka.Kada budes isla na Ilidzu pozdravi svoje , a napisi mi ko je jos od nasih komsija ostao u onoj blizoj okolini? Znas li ista sta se dogodilo Goranu Malesicu,koju je stanovao blizu mene u Pejtonu. Veliki Cmok. Nadji Gorana na Fejsu. Ima i Zlatko Jezdimir, javi im se, bice im drago. Ako nema Gorana, ima Sonja Jezdimir-Todorovic,njegova supruga.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s